Nesanica: Koji su njeni uzroci i kako se može pomoći da se rešite nesanice?

Nesanica: Koji su njeni uzroci i kako se može pomoći da se rešite nesanice?
Foto izvor: Getty images

Da li patite od nesanice? Imate li njene simptome? I želite li znati šta bi mogao biti uzrok? Da li je moguće nekako pomoći i lečiti je?

Karakteristike

Nesanica je poremećaj spavanja, postoje problemi sa zaspanjem, česti prekidi sna ili vrlo plitak san, ili vrlo rano ujutro buđenje i skraćivanje sna.

Nesanica, kako se bolest tehnički naziva, ponekad može biti povezana samo sa uobičajenim uzrocima, poput privremenog povećanog stresa, promena u okruženju ili vremenskoj zoni.

Ali to može biti i relativno ozbiljna bolest koja može ukazivati na različita stanja bolesti.

Nesanica, odnosno nesanica, najčešći je oblik svih poremećaja spavanja. Procenjuje se da 5-35% stanovništva u populaciji pati od nesanice.

Od njih su češće pogođene žene. Njegova učestalost je takođe povezana sa godinama, i raste sa godinama.

Poremećaji spavanja se dele na:

  • nesanica, ili insomnija
  • prekomerna dnevna pospanost, odnosno hipersomnija
  • parasomnija, abnormalno ponašanje u snu, konfuzija, vrištanje, plač
  • disanje poremećeno u snu, poput apneje u snu ili hrkanja
  • poremećaji cirkadijalnog ritma, pomeranje vremena za spavanje i buđenje
  • abnormalni pokreti tokom spavanja
  • izolovani simptomii grupa drugih poremećaja spavanja

Šta je nesanica?

Nesanica je uzrok brojnih teškoća, psihičkih i fizičkih. Na primer, postoji rizik od depresije ili zavisnosti od alkohola.

Tokom normalnog dana, može biti faktor rizika za umor, iscrpljenost, koncentraciju ili poremećaje pamćenja. Povećava napetost, nervozu, ali i povrede i povezane fizičke probleme.

Nesanica - isprekidan san, buđenje
Često buđenje i posledični problem zaspanosti. Izvor fotografije: Getty Images

Nesanica se karakteriše kao poremećaj spavanja koji može uključivati:

  • poremećaj sna, kao što je produženi san
  • prekinut san, a zatim ponovo produženi san
  • rano jutarnje buđenje
  • kombinacija gore navedenog

Dakle, osoba može patiti od različitih oblika nesanice, na primer, ima problem sa spavanjem uveče, buđenjem skoro ujutru ili često buđenjem tokom noći, a zatim ima teškoće da ponovo zaspi. Rezultat je nesanica. Nesanicu mogu pratiti drugi poremećaji spavanja, poput noćnih mora, a ponekad i mesečarenja.

Tokom dana može se osećati umorno, iscrpljeno, pospano. Ali i emocije, ćudljivost, povećana razdražljivost, smanjena motivacija. Na primer, na poslu može doći do povećane sklonosti ka greškama ili nesrećama. Kao rezultat nesanice, takođe može doživeti razne fizičke teškoće.

U zavisnosti od trajanja, nesanica može biti kratkoročna, naziva se i prolazna ili akutna i hronična, ako ovo stanje poremećaja sna traje duže od 4 nedelje. Može trajati od detinjstva ili je izazvano lekovima ili alkoholom.

Na pojavu nesanice utiču brojni faktori rizika. Primeri su, naročito, način života, dnevni i noćni režim, stres i mentalno naprezanje, ali i fizički napor. Naravno, promena okruženja i vremenske zone takođe može izazvati poteškoće.

Uzroci bolesti takođe uključuju različite bolesti, kao što su bolesti kardiovaskularnog sistema, respiratornog sistema. Međutim, sama nesanica je uzrok različitih poteškoća. To može biti uzrok depresije ili anksioznosti. Ljudi sa nesanicom su skloniji alkoholizmu.

U tabeli su navedeni oblici nesanice:

Naziv insomnije Opis
Prolazna akutna je, kratkoročna, ali takođe uzrokovana stresom u roku od 7 do 14 dana uzrok može biti stres, poput ispita, očekivanja ili bola, ili čak posao na smenu
Psihofiziološka je hronična, traje duže od 4 nedelje
Paradoksalna pseudosomnija, hipohondrija u snu
Idiopatska pri pretrvávaní ťažkostí od detstva 
Bihevioralna  u detinjstvu
U slučaju neadekvatne higijene sna, režim spavanja, navika
Sa psihopatologijom kod psihijatrijskih poremećaja poput anksioznosti ili depresije
Izazvana lekovima i drugim supstancama kortikosteroidi, beta-blokatori, diuretici, teofilin, benzodiazepini alkohol ili droge kofein, nikotin
Organska odnosno za druge bolesti, kao što su hipertenzija, srčana astma, neurodegenerativna bolest, GERB, artritis, vertebrogeni algički sindrom hormonalne promene

Šta je spavanje?

Spavanje je fiziološko stanje. Potreban je za regeneraciju i dobijanje snage. To je potrebno i potrebno. Njegov nedostatak izaziva fizičke i psihičke teškoće. Spavanje je stanje kada osoba u manjoj meri opaža svoju okolinu.

Međutim, metabolizam i srce ne spavaju i rade. Tokom sna, sporo disanje i otkucaji srca se smanjuju, krvni pritisak se smanjuje. Dolazi do sinteze ćelijskih struktura, organizam se čisti i dobija novu energiju.

Tokom sna se smenjuju različiti oblici. Ovo je faza dubokog sna, odnosno ne-REM i REM, koji je plići deo. Tokom perioda dubokog, tj. Non-REM sna, oporavljamo se i dobijamo energiju. Druga strana je REM spavanje. Plići je, snovi se tokom njega ostvaruju.

Trajanje sna je individualno, u proseku 7-9 sati.
Međutim, za određenu grupu ljudi dovoljno je spavati 4-5 sati.
Naprotiv, neko mora da provede 8-9 sati spavajući.

REM je skraćenica od reči Rapid Eie movement, prevedeno kao brzi pokreti očiju. Oni nedostaju u odeljku koji nije REM. Takođe možemo zabeležiti naizmenična dejstva ova dva oblika na EEG pregledima, dok se oni razlikuju u električnoj aktivnosti centralnog nervnog sistema.

Uzroci

Kratkotrajne poremećaje spavanja uzrokuju različiti faktori. Primer je pomeranje vremena, konzumiranje neodgovarajuće, teške hrane pre spavanja, ali i kasna večera ili ispijanje stimulativnih pića, ne samo kafe i alkohola. Na kvalitet sna takođe utiču ambijentalna buka ili svetlost.

Neodgovarajući krevet, dušek ili jastuk mogu izazvati probleme sa spavanjem. A samim tim i promena okruženja. Dugotrajni stres, bračne i partnerske nesuglasice, ali takođe morate biti oprezni u pogledu prekomernog rada.

Ova vrsta nesanice je kratkotrajna, akutna, odnosno prolazna. Ne traje više od jedne do dve nedelje. Alternativno, za vreme trajanja prekomernog opterećenja, bilo fizičkog ili mentalnog. Hronična nesanica je ozbiljniji oblik.

Dugotrajna nesanica traje duže od 4 nedelje. Prijavljeno je da je to približno 10 do 15% svih podvrsta nesanice. Prate je i stanja poput anksioznosti zbog straha da ne spava.

Dakle, postoji nekoliko uzroka nesanice, kao što je prikazano u tabeli. Način života, higijena sna, nepravilan dnevni režim, spavanje tokom dana, pa čak i neki poremećaji i bolesti takođe imaju veliki uticaj. Bol ili svrab imaju negativan efekat.

Bolesti koje izazivaju nesanicu su, na primer:

  • GERB, ili refluksna bolest želuca i jednjaka
  • kardiovaskularne bolesti, uključujući hipertenziju, srčanu astmu
  • Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP)
  • Pastmapolenska groznica, alergija
  • upala gornjih disajnih puteva, rinitis i prehlada
  • artritis
  • neurološke i neurodegenerativne bolesti
  • bol u leđima
  • hronični bol
  • hormonalni problemi i promene
    • hipertireoza
    • menopauza, odnosno nesanici u tranziciji
    • trudnoća
    • ali i nesanica pre menstruacije
  • osteoporoza
  • ali i mentalni poremećaji poput depresije, anksioznosti, delirijuma i drugih

SAVET: Delirijum takođe može izazvati nesanicu. Saznajte ostale razloge i uzroke nesanice u članku.

Nesanica kod žena i trudnica

Kao što je pomenuto, nesanica može biti uzrok hormonalnih promena. Zbog toga je važno da mlade žene isključe trudnoću zbog spontanog lečenja. Hormonske promene, a samim tim i nesanica, mogu se javiti u ranoj trudnoći, odnosno na početku.

Trudnoća i nesanica, žena leži na krevetu
Nesanica je takođe česta pojava u trudnoći. Izvor fotografije: Getty Images

Tokom trudnoće, teškoće sa spavanjem se mogu ispraviti. Ali kasnije su mnoge žene prijavile da su se poteškoće pojavile u trećem tromjesečju. Razlog je veličina fetusa i materice. Ovo ograničava trudnice u izboru položaja za spavanje. Najbolji je lagani položaj na levoj strani koji će osloboditi povratni tok krvi u srce.

Naravno, pored ograničenja položaja, povezano je i često mokrenje tokom noći, takođe zbog smanjenog prostora za bešiku. Veća veličina materice takođe pritiska na dijafragmu, što može izazvati otežano disanje tokom noći.

U ležećem položaju, gorušica je takođe povezana. Drugi uzroci mogu uključivati nadutost i osećaj sitosti. Lupanje srca je uobičajeno zbog većeg otkucaja srca. Drugi faktor je stres. Trudnice su takođe sklonije tome.

Ne da se nesanica treba smatrati simptomom trudnoće, ali hormonske promene izazvane njom mogu dovesti do ovog stanja. Slično je i u slučaju promene nivoa hormona tokom menstrualnog ciklusa. Kada se to može dogoditi pre menstruacije. Isto važi i za menopauzu.

Stoga bi i žene trebale razmisliti o ovim razlozima ako imaju problema sa spavanjem. Naravno, ako se simptomi ponavljaju ili su nesrazmerni, najbolje je da se obratite ginekologu. Pošto su mnogi lekovi kontraindikovani u trudnoći i mogu biti ozbiljniji uzroci.

Simptomi

Simptomi se razlikuju u zavisnosti od oblika nesanice. Tipična manifestacija je obično pomeranje sa boka na bok u krevetu kod osobe koja pati od poremećaja spavanja. Ili potreba za dužim smirivanjem i entuzijazmom za spavanje.

Buđenje usred noći, često buđenje noću i bez očiglednog razloga, a zatim ponovo teško zaspavanje. Rani oblik nesanice manifestuje se buđenjem rano ujutru, čak i nekoliko sati pre stvarne potrebe za jutarnjim ustajanjem.

Generalno, manifestacije nesanice su tipične. Simptomi uključuju:

Nesanica - rano ustajanje
Ujutro ustajanje kao znak nesanice. Izvor fotografije: Getty Images
  • poremećaj sna, odnosno težak san
  • isprekidan, loš san
    • što otežava obnovljeni san
  • prerano buđenje ujutru
  • osećaj neadekvatnog oporavka, dobijanje energije, odmaranje nakon buđenja

Nakon toga, nesanica se takođe manifestuje tokom dana, kao što je prikazano u tabeli:

  • umor
  • iscrpljenost
  • slabost
  • smanjena pažnja i nedovoljna koncentracija
  • poremećaji pamćenja
  • česte promene raspoloženja i povećana razdražljivost
  • gubitak motivacije
  • smanjena inicijativa
  • oslabljena procena situacije
  • povećana sklonost ka greškama
  • povećan rizik od povreda
  • dnevna pospanost
  • razne fizičke teškoće
    • glavobolja
    • lupanje srca i povećan broj otkucaja srca
    • visok krvni pritisak
    • loše varenje, mučnina
    • bledilo
    • tresenje
    • povećana razdražljivost mišića
    • bol u mišićima
    • znojenje
    • umorne oči
    • smanjen imunitet
    • takođe izaziva anksioznost, depresiju i druge poremećaje

Nesanica je faktor rizika za fizičke probleme i bolesti. Kao što su smanjeni imunitet, kardiovaskularne bolesti ili dijabetes. U detinjstvu može izazvati zaostajanje u rastu. Može izazvati prekomernu težinu i gojaznost.

Diagnostika

Dijagnostikovanje nesanice nije lako. Kratkotrajna ili povremena nesanica ne znači patološko stanje. Međutim, ako teškoće potraju, potrebno je profesionalno učešće, odnosno pregled. Kako hronični poremećaji spavanja mogu dovesti do ozbiljnih fizičkih problema.

Osnova je anamneza i identifikacija specifičnih problema. Prikupljaju se podaci o vremenu, poput vremena ležanja, uspavanja, ustajanja. Ali i druge informacije o snu, snovima, pokretima tokom sna, buđenju noću, hrkanju ili izrazu glasa tokom sna.

Vrše se pregledi, meri se aktivnost mozga i mišića. Takođe je važno isključiti organske uzroke nesanice. Anamneza je najvažnija u dijagnostici poremećaja sna, ali neki od sledećih testova mogu biti od pomoći:

  • polisomnografija, odnosno praćenje spavanja preko noći
  • EEG. odnosno ispitivanje električne aktivnosti mozga
  • EMG, kao što je praćenje električne aktivnosti mišića, poput mišića brade
  • EOG, odnosno elektrookulografija, praćenje kretanja očiju
  • praćenje protoka vazduha ispred nosa i usta
  • pokreti grudi i stomaka tokom disanja
  • EKG, odnosno ispitivanje električne aktivnosti srca
  • zasićenje krvi kiseonikom
  • video snimanje
  • aktigrafija, procena fizičke aktivnosti tokom nekoliko dana
  • ESS, skraćenica od Epvorth Sleepiness Scale, koja je subjektivna procena dnevne pospanosti
  • vodi se dnevnik spavanja, podaci o vremenu spavanja i budnosti tokom 4 nedelje

Tok bolesti

Nesanica može imati nekoliko oblika. Ili osoba ima problema sa spavanjem uveče, ili ima nemiran san i često se budi noću kada je san zapravo prekinut, ili se može probuditi vrlo rano ujutru i više ne spava.

Nesanica može biti uzrokovana povećanim stresom, fizičkim i mentalnim. Ili je uzrok loša higijena sna. Kaže se da traje ceo život. Istovremeno se smenjuju periodi sa smanjenjem problema. Nakon toga, ponovo je izazvana stresnim periodom.

Može biti uzrokovana i zloupotrebom i zavisnošću od tableta za spavanje, odnosno hipnotika. Ako je nesanica kratkotrajna, to nije takav problem za ljude. Međutim, i dalje izaziva poteškoće kao što su umor, slabost ili iscrpljenost.

Naravno, postoje i druge poteškoće povezane sa dugotrajnim problemom nesanice. Kao što su poremećaji koncentracije, pamćenja, ali i česte promene raspoloženja. Gubi se inicijativa, interes, motivacija.

Poremećaji spavanja mogu biti rezultat ozbiljnih problema. To umanjuje performanse rada, što rezultira povećanom sklonošću greškama, rizikom od povreda. Ove teškoće su naknadno praćene fizičkim manifestacijama.

Nervni sistem je iritantniji. Takođe može izazvati poteškoće na nivou nervno-mišićne veze. Manifestacija su putevi, ali i poteškoće slične tetaniji, čak i sa lupanjem srca i drugim teškoćama.

Osoba oseća glavobolju, bolove u mišićima, više se znoji, bleda je i može imati probavne probleme. Naravno, simptomi mogu biti različiti za svaku osobu. Nesanica može kulminirati kardiovaskularnim bolestima, poput visokog krvnog pritiska.

Nesanica se može javiti sa mentalnim poremećajima. Kao što je slučaj sa anksioznošću ili depresijom. Naprotiv, nesanica može uzrokovati ove mentalne probleme. Ugrožen je razvoj gojaznosti i dijabetesa.

Kako se leči: Nesanica

Kako možete pomoći i osloboditi se nesanice? Lečenje i odgovarajući lekovi

Prikaži više

Video o insomniji

fpodeli na Fejsbuku

Zanimljivi izvori informacija

  • "What Is Insomnia?". NHLBI. 13 December 2011. 
  • "What Causes Insomnia?". NHLBI. 13 December 2011. 
  • "How Is Insomnia Diagnosed?". NHLBI. 13 December 2011. 
  • Watson NF, Vaughn BV (2006). Clinician's Guide to Sleep Disorders. CRC Press. p. 10. ISBN 978-0-8493-7449-4.
  • "How Is Insomnia Treated?". NHLBI. 13 December 2011. 
  • Qaseem A, Kansagara D, Forciea MA, Cooke M, Denberg TD (July 2016). "Management of Chronic Insomnia Disorder in Adults: A Clinical Practice Guideline From the American College of Physicians". Annals of Internal Medicine165 (2): 125–33. 
  • Wilson JF (January 2008). "In the clinic. Insomnia". Annals of Internal Medicine148 (1): ITC13–1–ITC13–16.
  • "Dyssomnias" (PDF). WHO. pp. 7–11. 
  • Roth T (August 2007). "Insomnia: definition, prevalence, etiology, and consequences". Journal of Clinical Sleep Medicine3 (5 Suppl): S7–10.
  • Tasman A, Kay J, Lieberman JA, First MB, Riba M (2015). Psychiatry, 2 Volume Set (4 ed.). John Wiley & Sons. p. 4253. ISBN 978-1-118-75336-1.