Defekt pretkomorske i ventrikularne pregrade

Defekt pretkomorske i ventrikularne pregrade
Foto izvor: Getty images

Defekt pretkomorske i ventrikularne pregrade je srčana mana i bolest atrijalne ili komore septuma koja obezbeđuje komunikaciju između desnog i levog srca tako da se mešaju kiseonična i deoksigenirana krv. To je urođena srčana mana, koja uzrokuje mešanje oksigenirane i deoksigenirane krvi i distribuciju po celom telu, što može da izazove velike probleme. Veoma često se takvi nedostaci pojavljuju u detinjstvu, ali to takođe zavisi od veličine defekta, ponekad se javljaju i u odraslom dobu.

Karakteristike

Defekt na atrijalnom septumu se javlja kada se septum primum a septum secundum ne razvijaju pravilno u embrionalnom razvoju između desnog i levog atrija srca, kada se mešaju deoksigenirana krv i kiseonična krv. Iako manji defekti ove vrste možda neće uzrokovati probleme i simptome, veći će biti prepoznatljivi sa različitim simptomima. Ova vrsta defekta najčešće se otkriva u odraslom dobu, obično kod ljudi starijih od 30 godina. Ponekad su takvi nedostaci deo i drugih bolesti, bilo deformacijom oblika srčanih zalistaka ili različitim genetskim sindromima.

Defekt septuma komore takođe može biti urođen, ali ponekad i stečen, a tada predstavlja ozbiljniji problem koji se obično javlja kod deteta. U detinjstvu se može javiti zbog majčinih problema u trudnoći, u odrasloj dobi, na primer, kao rezultat infarkta miokarda. Ovaj defekt ima tendenciju da se spontano zatvori u slučaju male pukotine, a takođe uzrokuje kratki spoj levo-desnog srca i obično je praćen srčanim ritmom i respiratornim poremećajima.

Uzroci

Ovu bolest srca uzrokuje, na primer, urođena srčana mana, kod dece, na primer, ako su majke tokom trudnoće pile prekomerno alkohol ili su oštećenja možda deo drugih srčanih mana, kada takođe postoje poremećaji veličine i oblika ventila i slično. Ponekad je bolest praćena genetskim nedostacima poput Davnovog sindroma. U odrasloj dobi uzrok defekta može biti, na primer, infarkt miokarda ili uticaji okoline, poput pušenja, alkoholizma ili gojaznosti.

Simptomi

Defekt atrijalne i ventrikularne pregrade možda neće biti prisutan kod vrlo malog defekta, pa čak i do 30 procenata takvih manjih ventrikularnih defekata ima tendenciju da se samoizleči, ponekad po cenu stvaranja insuficijencije aortnog ventila. Međutim, ove srčane mane najčešće pogađaju respiratorni i kardiovaskularni sistem. U slučaju disanja, problem je otežano disanje, čak i osećaj gušenja, posebno kod veće fizičke aktivnosti, ponekad čak i plavljenja kože.

Tu je i mešanje deoksigenirane i kiseonične krvi i ona putuje po celom telu ili do pluća (u zavisnosti od pritiska) radi dalje oksigenacije, što stvara nedostatak kiseonika u telu i to se manifestuje plavetnilom. Takođe čovek se susreće sa problemom sa nepravilnim otkucajima srca, tzv srčana aritmija. Umor je prekomeran, a kod dece sa ovom srčanom manom tipičan je opšti neuspeh u fizičkom napredovanju kada im je teško da se ugoje i ojačaju.

Diagnostika

Bolest se mora dijagnostikovati na osnovu fizičkog pregleda, kojim se otkrivaju srčane aritmije, otežano disanje ili drugi spoljni simptomi, ali i na osnovu merenja i pregleda srca. Radi se ehokardiografija, što je ultrazvučni pregled srca, ali i rendgen grudnog koša kako bi se dobila slika pluća i srca i EKG. Takođe se meri zasićenost arterijske krvi kiseonikom ili ukupni protok i veličina defekta. Snimanje magnetne rezonance takođe može biti deo pregleda.

Tok bolesti

Neki manji defekti atrijalne i ventrikularne pregrade mogu biti asimptotični, tj. bez simptoma, ili mogu biti vrlo blagi. U slučaju srčane mane ventila, ona se obično manifestuje kod male dece ili u predškolskom uzrastu, posebno kod srčanih aritmija i respiratornih problema. U odrasloj dobi kurs može biti beznačajan duže vreme, ali odjednom se može pojaviti problem ili kratki spoj. Tada je tipično iscrpljujuće disanje i bilo koja druga zahtevnija fizička aktivnost.

Kako se leči: Defekt pretkomorske i ventrikularne pregrade

Lečenje defekta septuma

Prikaži više

Demonstracija operacije defekta pregrade

fpodeli na Fejsbuku

Zanimljivi izvori informacija

  1. Robbins Basic Pathology (8th ed.). Philadelphia: Saunders/Elsevier. p. 384. ISBN 978-1416029731.
  2. Leachman R, Cokkinos D, Cooley D (1976). "Association of ostium secundum atrial septal defects with mitral valve prolapse". Am J Cardiol38 (2): 167–169. 
  3. "Patent Foramen Ovale Symptoms & Causes". Boston Children's Hospital. 
  4. "Patent Foramen Ovale". Texas Heart Institute Heart Information Center.
  5. Furlan AJ, Reisman M, Massaro J, Mauri L, Adams H, Albers GW, Felberg R, Herrmann H, Kar S, Landzberg M, Raizner A, Wechsler L (2012). "Closure or medical therapy for cryptogenic stroke with patent foramen ovale". The New England Journal of Medicine366 (11): 991–999. 
  6. Freixa X, Arzamendi D, Tzikas A, Noble S, Basmadjian A, Garceau P, Ibrahim R (2014). "Cardiac procedures to prevent stroke: patent foramen ovale closure/left atrial appendage occlusion". The Canadian Journal of Cardiology30 (1): 87–95. 
  7. Homma, Shunichi; Sacco, Ralph L; Di Tullio, Marco R; Sciacca, Robert R; Mohr, JP (2002). "Effect of medical treatment in stroke patients with patent foramen ovale: patent foramen ovale in Cryptogenic Stroke Study". Circulation105 (22): 2625–2631. 
  8. Sagris, D; Georgiopoulos, G; Perlepe, K; Pateras, K; Korompoki, E; Makaritsis, K; Vemmos, K; Milionis, H; Ntaios, G (November 2019). "Antithrombotic Treatment in Cryptogenic Stroke Patients With Patent Foramen Ovale: Systematic Review and Meta-Analysis". Stroke50 (11): 3135–3140. 
  9. "Atrial Septal Defect Types". Mayo Clinic.
  10. Fix, James D.; Dudek, Ronald W. (1998). Embryology. Baltimore: Williams & Wilkins. pp. 52. ISBN 978-0-683-30272-1.
  11. Skelley, Tao Le, Vikas Bhushan, Nathan William (2012). First aid for the USMLE step 2 CK (8th ed.). New York: McGraw–Hill Medical. p. 357. ISBN 978-0-07-176137-6.
  12. Davia J, Cheitlin M, Bedynek J (1973). "Sinus venosus atrial septal defect: analysis of fifty cases". Am Heart J85 (2): 177–185. 
  13. Valdes-Cruz, L. M.; Cayre, R. O. (1998). Echocardiographic diagnosis of congenital heart disease. Philadelphia.