Afte: Koji je njihov uzrok i da li su zarazni? + Šta pomaže u lečenju?

Afte: Koji je njihov uzrok i da li su zarazni? + Šta pomaže u lečenju?
Foto izvor: Getty images

Afte su klasifikovane kao zapaljenske bolesti usne šupljine. Pogađaju svaku petu osobu, najčešće decu i mlade odrasle. Tačan uzrok bolesti još uvek nije poznat. U većini slučajeva afte su blage i spontano nestaju u roku od 10 dana.

Glavni simptomi

Prikaži više simptoma

Karakteristike

Afte ili recidivirajući aftozni stomatitis karakterišu se kao mali plikovi koji često pucaju i stvaraju čireve. Zapaljenje nije nezarazno i stoga nije prenosljivo.

Čir ili ulceracija utiče samo minimalno ispod nivoa zdrave sluznice.

Boja afti je prvo žućkasta, zatim bela do siva. Nakon puknuća, čir je oštro razgraničen i iza oboda je crvenilo. Ovaj crveni rub se takođe naziva eritematozni halo (pojas) na obodu.

Aftozna upala može biti jedna ili više ulceracija. Imaju oblik ovalnog oblika, kruga.

Afte su jedan od najčešćih problema u usnoj šupljini.
U prošlosti su ih opisivali i Grci.
Bolest pogađa 20% populacije ili otprilike svaku 5. osobu.

Karakteriše ih bol koji se pogoršava iritacijom, kao na primer kada jedete, pijete ili razgovarate.

Afte su podeljene u tri glavne grupe:

  • male afte ili minorne afte, stomatitis aphtosa minor ili Mikuliczevi čirevi
  • velike afte ili majorne afte ili čak stomatitis aphtosa major ili Suttonovi čirevi
  • herpetiformni tipovi

Tabela prikazuje distribuciju i opis aftoznih upala

Sorta Male afte Velike afte Herpetiformne afte
Veličina do 4 mm u proseku 1 cm
retko veličine 3 cm
manji čirevi
podseća na herpetično zapaljenje
Broj do 6 čireva do 6 čireva čak i do 100 čireva
Frekvencija najčašće
80 %
oko 10 % do 10 %
Starost i pol detinjstvo, zrelost detinjstvo, zrelost mlade odrasle osobe i, u većini slučajeva, žene
Mesto usne
bukalne sluznice
osnova usta
meko nepce
ređe:
desni i gornji jezik
odnosno leđa, dorzum
najčešće:
usne
jezik
bukalne sluznice
meko nepce
najčašće jezik
njegovo donje područje
Dužina trajanja do 10 dana oko mesec dana oko mesec dana
Intenzitet poteškoća blago
minimalne poteškoće
veći intenzitet
mogu ostaviti ožiljke
često se ponavljaju - recividne
intenzivno bolno
čirevi se često stapaju podseća na herpes,
ali nije prisutna virusna infekcija

Male afte su stoga manji čirevi, veličine do 4 mm. Njihov broj je do najviše 6 komada i tok bolesti je umeren. Često ističu spontano u roku od 10 dana.

Velike afte su obično veličine 1 cm, međutim i do 3 centimetra. Njihov broj je takođe manji. Tok bolesti je već intenzivniji i zarasta oko mesec dana.

Iako herpetiformne afte na izgled podsećaju na herpesku infekciju, nije pokazano da su zaražene virusom herpesa. Njihov tok je najvećeg intenziteta.

Ako postoji samo jedan aftozni čir, nije potreban stručni pregled. Međutim, situacija se menja kako se njih više javlja i poteškoće se ponavljaju.

Tada je važna dijagnoza i istraživanje uzroka, naročito za herpetiformne vrste.

Najčešće vas interesuje:
Zašto se afte javljaju i da li su zarazne?
Kako se leče, šta može pomoći aftama?
Da li je domaći tretman efikasan?
Šta je sa aftama kod dece?

Uzroci

Tačan uzrok ove bolesti nije poznat. U prošlosti se pretpostavljalo da postoji infektivna osnova, ali nisu potvrđene.

Najviše pogađaju mlade ljude, decu i adolescente. Međutim, javljaju se u bilo kojoj dobi.

Uzrok nije u potpunosti shvaćen, ali pretpostavlja se:

  • genetička predispozicija
    • povezana sa HLA antigenima
  • trećina pogođenih imaće porodični slučaj
  • nedostatak
    • vitamina B12, B6 a B9 (folna kiselina)
    • gvožđe
  • povezane sa stanjima i bolestima kao što su:
  • alergija na određenu hranu
  • perniciozna anemija
  • smanjen imunitet
  • hormonalne promene kod žena u vezi sa menstrualnim ciklusom, trudnoćom
  • pušenje i naročito period nakon navike
  • stres
  • i stanje nakon povreda
    • loša tehnika čišćenja zuba
    • ugriz unutrašnje sluznice obraza ili usana
    • neprikladna čačkalica
    • nakon injekcije kod zubara

Simptomi

Afta je mehur koji je u početku žućkaste boje. Zatim se menja u belo do sive. Mehur je prekriven membranom koja u većini slučajeva puca.

Nakon puknuća membrane nastaje čir odnosno ulceracija. Ovo se proteže samo na minimalnu dubinu. Međutim, duboka oštećenja su veća u herpetiformnom obliku.

Čir je oivičen oštrom granicom, koja se naziva eritematozni halo na obodu.

Ulceracija nastaje izolirano ili u brojnijim grupama. U većini slučajeva se ne stapaju. To se dešava samo u slučaju herpetiformne vrste.

Male afte imaju do 4 mm, velike su uglavnom veličine 1 cm, međutim, mogu se javiti i u dimenzijama od 3 centimetra. Male afte obično nestanu u roku od 10 dana, ostale čak u roku od mesec dana. U velikim i herpetiformnim slučajevima, ožiljak se može stvoriti nakon zarastanja.

Pitate: Da li su afte u ustima prenosive ili ne?

Odgovor: Ne, nisu zarazna bolest, pa se ne prenose sa čoveka na čoveka ili sa deteta na dete.

Koje poteškoće prate afte?

Ukratko navodimo najčešće poteškoće praćene nastankom i pojavom afti:

  • bol
    • pogoršava se iritacijom kada jedete, pijete, razgovarate
    • bolovi u mirovanju su ređi
    • pogoršava ga kisela, slana ili začinjena hrana
  • pre nego što se plik stvori, moguće je osetiti napetost ili gori mesto
  • otok
  • osetljivost na dodir
  • crvenilo okolo

Gde se najčešće formiraju afte?

Afte utiču na usnu šupljinu, njene sluznice, kao i na usne ili jezik.

Male afte se preferencijalno formiraju na mestima poput sluzokože usana, obraza, dna usta, odnosno mesta ispod jezika, ali i na mekom nepcu. Ne formiraju se na tvrdom nepcu. Ređi su na jeziku i na dorzalnoj strani jezika.

Afte na unutrašnjoj strani usana deteta
Male afte najčešće se formiraju na unutrašnjoj sluznici usana. Izvor fotografije: Getty Images

Velike afte mogu se stvoriti bilo gde. Međutim, najčešće na usnama, jeziku, bukalnoj sluznici i mekoj klimi.

Bukalna sluznica = lična sluznica = unutarnja obloga lica

Herpetiformne afte najčešće pogađaju donji deo jezika.

Pitate - imam li aftu?

Verovatno ste pronašli:

  1. mali beličasti ili žućkasti čir
  2. u većini slučajeva ima crveni obod
  3. jasno razgraničena
  4. veličina:
    • od pola centimetra
    • do većih afti od dva do tri centimetra
  5. pojavljuje se uglavnom na:
    • nepcu
    • unutar usana
    • jeziku
    • na unutrašnjoj strani sluznice lica u usnoj šupljini
  6. neprijatan bol na mestu afti javlja se i nekoliko dana (obično 1-3) pre stvarnog nastanka
  7. mesto je od početka belje
  8. afte, koja je jasno razgraničena
  9. na dodir je bolno
  10. malo podignuta u visinu
  11. centar afti je spušten
  12. u većini slučajeva se ne pojavljuju u velikom broju
  13. ponekad je bolest vrlo neprijatna i komplikovana
  14. veće afte takođe uzrokuju bol prilikom žvakanja hrane, pijenja ili kada govorite
  15. ponekad mogu izazvati i povišenu temperaturu
  16. afte u ustima kod male dece mogu izazvati odbacivanje hrane zbog bolova

Diagnostika

Dijagnoza aftoznog zapaljenja uopšte nije teška. Ne zahteva nikakvu posebnu medicinsku tehniku ili metodu. Dijagnoza se potvrđuje anamnezom i kliničkom slikom.

Dakle, ono što vidi lekar ili što osetimo u ustima.

Afte, koje su nestale u roku od 10 dana, ne ponavljaju se, ne treba ih pregledati specijalista.

U mnogim slučajevima afte se javljaju hronološkim redom, jedna nestaje, a druge se formiraju ako je njihov broj veći i tok bolesti je komplikovan infekcijom mikroorganizmima.

Alternativno, u slučaju herpetiformnog oblika ili ako niste sigurni da je reč o afti.

Takođe ih možemo zbuniti sa drugom bolešću koja pogađa usta i usnu šupljinu.

Najčešći uzroci ovih poteškoća su:

  • virusi, poput virusa herpesa
  • bakterija
  • gljive
  • alergija
  • hormonski uzroci
  • kao posledica sistemske bolesti
  • genetska predispozicija
  • duševni poremećaji
  • onkološke bolesti

Diferencijalna dijagnoza u ovom slučaju znači isključivanje druge bolesti. Možda podseća na aftozno zapaljenje, ali nije, na primer herpetična angina, dakle zapaljenje krajnika, odnosno tonzilitis.

A to uključuje i uzimanje krvi za laboratorijski test: krvna slika, analiza nivoa vitamina i minerala. U nekim slučajevima može se dodati biopsija pogođenog područja.

Druge dodatne preglede bira stručnjak prema simptomima.

U težim slučajevima se obavljaju pregledi poput alergijskih, imunoloških, genetskih ili mikrobioloških pregleda.

Tok bolesti

Tok bolesti zavisi od vrste. Kod plikova ili čireva moguće je osetiti napetost ili sagorevanje sluznice na mestu budućih afti.

Stvara se čir, koji je u početku žućkast. Kasnije se boja menja u belu ili u sivu. Rub ima oštru granicu koja malo viri iznad ravni netaknute sluzokože. Pocrveneo je oko čira.

Zbog zdrave sluznice, čir je samo malo niže. Bolna je, a pogoršanje nelagode izazvaće iritaciju.

Oblik podseća na krug ili oval, maksimalne veličine 4 mm. Ove poteškoće obično se povuku u roku od 10 dana čak i bez posebnog tretmana.

Ovaj blagi tok ukazuje na male afte.

U slučaju velikih afti, tok je intenzivniji. Trajanje se produžava na mesec dana. Posle zarastanja, na mestu čira često se stvara ožiljak.

Ovu vrstu karakterišu česti recidivi, odnosno ponovo javljanje poremećaja.

Obično postoji samo jedan nedostatak sluzokože ali može ih biti i 6. Dešava se da jedan čir zaraste, a zatim se pojavi drugi.

Čir ima 1 cm, nekada i više.

Herpetiformne afte se javljaju u najvećem broju. Naročito na jeziku. Ovde nastaju mali i brojni čirevi, koji se mogu spojiti jedni s drugima.

Brojne afte na sluznici mekog nepca
Brojne afte na sluznici mekog nepca. Izvor fotografije: Getty Images

Bol je visokog intenziteta. Iako podsećaju na herpesku infekciju oni ne nose virus herpesa, zato nisu zarazne.

Teško je proceniti kako će se odvijati aftozno zapaljenje. Javljaju se kod dece ili odraslih. Javlja se samo jednom u životu, samo jednom godišnje ili više puta. Ovaj faktor takođe utiče na naknadnu dijagnozu i lečenje.

Najčešće pogađa ljude između 11 i 35 godina.

Žene i hormonalne promene; trudnoća

Tačan uzrok nastanka afti nije poznat. Međutim, takođe je poznato da se mogu formirati i tokom hormonalnih promena, bilo tokom menstrualnog ciklusa i trudnoće.

Tokom trudnoće postoji veća potražnja za mineralima i vitaminima. To se dešava jer afte nastaju usled nedostatka ovih supstanci potrebnih telu. Drugi uzrok je promena imunoloških procesa tokom trudnoće.

Afte nemaju negativan uticaj na trudnoću i plod.

Prevencija je važna

Prevencija je ono o čemu bi trebalo da razmotrimo. Oralna higijena važna je pre nego što se pojave poteškoće i afti.

Zanimljive informacije možete pronaći u člancima:

Takođe treba očekivati povećanu incidenciju kod dece zbog nedovoljnog znanja o četkanju zuba i oralnoj higijeni. Zbog toga je važno da ih naučite.

Povrede u ustima mogu nastati usled lošeg rukovanja četkom, loše izrađene proteze ili zubnog aparata.

Poznati uzroci uključuju, na primer:

  • traumatična povreda u usnoj šupljini
    • četkica za zube
    • električna četkica za zube
    • injekcijom kod zubara
    • ugriz na unutrašnjoj strani usne
    • ujed jezika
  • nedostatak minerala i vitamina
    • gvožđe
    • vitaminu B6
    • folna kiselina, uključujući vitamin B9
    • vitamina B12
  • alergije na hranu - poput jabuka, krušaka, graška ili šargarepe

Dobro je zapamtiti ove uzroke i postaviti preventivne i režimske mere.

Pravilan i zdrav životni stil je takođe važan. Pogodna i raznovrsna ishrana obezbediće puno minerala i vitamina. Ako je problem oslabljeni imunitet, uzrok se mora rešiti.

Behčetova bolest

Bolest čiji je uzrok nepoznat. Preduslov može biti genetska predispozicija, autoimuna bolest ili virusna infekcija. Moguća je međusobna kombinacija. Može se javiti i u porodici (genetski).

Bolest se manifestuje trijadom simptoma:

  1. brojne afte u usnoj duplji
  2. aftozni čirevi u genitalnom području
  3. hipopion - bolest oka

Bolest je retka. Uglavnom pogađa stanovništvo u delovima sveta kao što su Japan, Kina, Koreja, Turska, Tunis. Najčešće započinje u 20. do 35. godini života, naročito kod muškaraca.

Manifestacija je pojava afti u usnoj šupljini. Na genitalijama nastaju defekti i čirevi. Kod muškaraca uglavnom na skrotumu, odnosno u testisu, ređe na penisu. Kod žena su uglavnom pogođene usne.

Pogađaju i oči, zahvaćena su oba oka, u roku od tri godine od početka bolesti.

Posle toga, to takođe ima negativan efekat na druge organske sisteme, na primer koža, krvni sudovi, neurološki i digestivni sistem i zglobovi.

Kako se leči: Afte

Afte: Lečenje je lokalno i simptomatsko. Koji lekovi će pomoći?

Prikaži više

Afte kod muškaraca

Galerija

afte na unutrašnjoj strani donje usne
male afte na oralnoj sluzokoži
fpodeli na Fejsbuku

Zanimljivi izvori informacija

  • James, William D.; Berger, Timothy G.; et al. (2006). Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology. Philadelphia: Saunders Elsevier. p. 308. ISBN 978-0-7216-2921-6. OCLC 62736861.
  • Scully, Crispian (2008). Oral and maxillofacial medicine: the basis of diagnosis and treatment (2nd ed.). Edinburgh: Churchill Livingstone. pp. 191–199. ISBN 9780443068188.
  • Kerawala C, Newlands C (editors) (2010). Oral and maxillofacial surgery. Oxford: Oxford University Press. pp. 446, 447. ISBN 9780199204830.
  • Samaranayake, LP (2009). Essential microbiology for dentistry (3rd ed.). Elseveier. pp. 178–180, 247, 293–297. ISBN 978-0702041679.
  • Bouquot, Brad W. Neville, Douglas D. Damm, Carl M. Allen, Jerry E. (2002). Oral & maxillofacial pathology (2. ed.). Philadelphia: W.B. Saunders. pp. 189–197. ISBN 978-0721690032.
  • Greenberg MS, Glick M, Ship JA (2008). Burket's oral medicine (11th ed.). Hamilton, Ont.: BC Decker. pp. 79–84. ISBN 9781550093452.
  • Treister NS, Bruch JM (2010). Clinical oral medicine and pathology. New York: Humana Press. pp. 19, 21, 92, 93. ISBN 978-1-60327-519-4.
  • Rhodus, NL (Mar–Apr 2012). "Treatment of oral candidiasis" (PDF). Northwest Dentistry91 (2): 32–3. PMID 22662470. Archived from the original (PDF) on 2013-11-02. Retrieved 2013-09-06.
  • Soames JV, Southam JC, JV (1999). Oral pathology (3rd ed.). Oxford: Oxford Univ. Press. pp. 147, 193–200. ISBN 978-0192628947.
  • Coulthard P, Horner K, Sloan P, Theaker E (2008). Master dentistry volume 1, oral and maxillofacial surgery, radiology, pathology and oral medicine (2nd ed.). Edinburgh: Churchill Livingstone/Elsevier. pp. 180, 181194–195. ISBN 9780443068966.