Koji su uzroci strabizma, rizici, lečenje kod dece i odraslih

Koji su uzroci strabizma, rizici, lečenje kod dece i odraslih
Foto izvor: Getty images

Zrikavost je stanje nekoordinisanog pokreta oka i nije moguće posmatrati jedan predmet sa oba oka u isto vreme. Pazite, ovo nije samo estetski problem.

Glavni simptomi

Prikaži više simptoma

Karakteristike

Zrikavost je poremećaj vida, koji se dešava zbog gubitka koordinacije oba oka. Pri posmatranju objekta postoji stanje devijacije oka. Pazite, dakle, razrokost nije samo estetski problem.

Zrikavost / razrokost = strabizam. 
Strabismos - na grčkom = razrokost. 
Strabos - krivo, koso. 

Kao rezultat razlike u osi ravni posmatranog objekta, stvara se dvostruki vid. Mozak pokušava da potisne ovo stanje kako bi dobio pravu i oštru konačnu sliku. Zbog toga slabije oko ignoriše. To je adaptivni mehanizam CNS-a (centralnog nervnog sistema) = mozak ignoriše signal slabijeg oka.

Da bi mozak izbegao dvostruki vid, jedno oko, slabije, skoro da ga isključi i ne uzime od njega signale, sliku.

Sličan efekat se javlja kod slabovidnosti, u narodu poznato kao "lenje oko" (stručno se naziva ambliopija). Ako se na vreme ne otkrije kod male dece, dolazi do trajnog oštećenja vida na obolelom oku, a samim tim i oslepljenje tog oka.

Naravno, zrikavost je uzrok ambliopije.

Často vas interesuje:

  • Šta uzrokuje zrikavost jednog oka?
  • Šta je sa razrokošću novorođenčadi, beba, dece i odraslih?
  • Šta je divergentni strabizam?
  • Kako ispraviti zrikavost?
  • Da li vežbe pomažu ili je neophodna operacija?
  • Koliko dugo traje rekonvalescencija nakon operacije strabizma?

Razrokost utiče na malu decu, i to odmah nakon rođenja. Međutim, ne mora da bude trajno kod novorođenčadi. Ako potraje kod starije dece, pored skrining pregleda neophodan je i stručni pregled.

U detinjstvu su rešenja i lekovi moguća opcija i imaju dobre izglede za lečenje. Sa druge strane, u odraslom dobu je operacija jedino rešenje.

Stoga je čak i u ovom slučaju važno rano rešenje i lečenje.
Pošto je razrokost ozbiljan estetski problem, izaziva psihičko opterećenje i za dete i za odrasle.
Osim toga, za osobe sa oštećenim vidom, ograničava dnevne aktivnosti.

Šta je zapravo razrokost - stručno i kratko?

Osnova strabizma je poremećaj saradnje i koordinisanog pokreta oba oka. To je patološko, odnosno bolesno stanje, kada se tokom posmatranja – fiksaciji vida osa vida oba oka ne susreću u jednoj ciljnoj tački.

Položaj očiju je asimetričan, odnosno neujednačen.
Ortotropija = simetričan direktan položaj očiju.
Heterforija = poremećaj mišićne ravnoteže očiju ili binokularnog vida.

Strabizam se deli na nekoliko oblika. Osnovna podela je primarna i sekundarna:

  1. Primarni
    • latentan i manifestni
      • manifestni se još deli na 
        • inkonkomitirajući (paralitički) - urođeni ili stečeni
        • i prateći (dinamički) - konvergentni, divergentni strabizam, vertikalni strabizam i posebni oblici strabizma
      • latentna zrikavost, koji je vidljiva samo u određenim situacijama
  2. Sekundarni
  3. prema vrsti odstupanja - vertikalni, horizontalni, torzioni tip
  4. prema komitacije - simetriji, dele se na konkomitirajući (dinamički, isti u svim pravcima) i inkonkomitirajući - paralitički sa promenama ugla prema pogledu
  5. prema lateralnosti - jednostrani / fiksirani (trajna zrikavost samo jednog oka) i promenljivo, kada se fiksacija smenjuje između očiju, dok je drugo oko zrikavo u tom trenutku.

Drugi oblik podele je prema pravcu, na:

• Ezotropija, kada je obolelo oko usmereno medijalno, odnosno unutra - strabismus convergens.

Sadrži nekoliko oblika, kao što su kongenitalni (infantilni), stečeni, akomodativni (refraktivna ezotropija), abnormalna akomodativna konvergencija i esotropu ex anopsia.

Egzotropija, ako je oko usmereno bočno, odnosno spolja - strabismus divergens.

Postoji i nekoliko oblika, kao što su bazalni (konstantni) - kada je dete razoroko kod gledanja na blizo i daleko / intermitentno - kada gleda u daljinu / exotropia ex anopsia (uzrok je oštećenje funkcije vida ili povreda, oboljenje jednog oka).

Hepertropija, kod koje je oko kranijalno, odnosno prema gore - strabismus sursumvergens.

Hipotropija kada je oko usmereno kaudalno, odnosno prema nadole  - strabismus deosumvergens.

U tabeli su navedene neke vrste razorokosti sa opisom

Paralitični strabizam
  • poremećaj pokretljivosti očnih mišića
  • ugao rotacije se menja sa smerom gledanja
  • primeri uzroka
    • povrede
    • upala mozga
    • moždani udar
    • intoksikacija
    • metabolički poremećaji
    • Multipla skleroza
Konkomitirajući (istovremeni)
strabizam
  • javlja se kod dece kod 5,3 do 7,4 dece
  • ugao razrokosti je isti u svakom pravcu
  • pokretljivost očiju se održava
  • Deli se na
    • Ezotropija
    • Egzotropija
  • uzrok je npr
    • neispravljen refrakcione greške oka
    • poremećaj vidne oštrine na jednom oku
    • katarakta
    • greška oblika i veličine orbite (lokacija oka)
    • poremećaj mozga, za povrede, upale i druge
Vertikalni strabizam
  • oko je okrenuto prema gore ili dole
  • mišićna disfunkcija
  • neki uzroci
    • poremećaj pokreta očnih mišića

Oko - čulni organ

Vizuelno percipiramo do 90% informacija iz okoline. Dakle, to je za nas najvažniji smisao. Očima opažamo svetlost, boje, oblike, kontrast i dubinu. Zahvaljujući tome možemo da se orijentišemo u okruženju.

Oko ima čulni deo koji hvata informacije iz okoline, odnosno svetlost. Motorna komponenta je sastavljena od mišića koji su važni za kretanje očiju.

Ovi okulomotorni mišići, zajedno sa okulomotornim nervima i centrom mozga, omogućavaju nam da se krećemo u prostoru.

Oko, odnosno njegov bulbus, je oko 24 milimetra (odrasla osoba) i ima sferni oblik. Njegov sastav je složen i koristi ćelije osetljive na svetlost, kao što su supozitorije i šipke, da percipiraju svetlost. Oni dalje pomeraju percepciju kroz optičke nerve u mozak. I iz oba oka u isto vreme.

Percepcija sveta, njegovog okruženja, prostora, njegove dubine i sveukupne 3D percepcije je obezbeđena interakcijom oba oka.

Usmeravamo, fiksiramo pogled i opažamo. Od dve slike, mozak povee i napravi jednu, od precizno „prikazanih” slika na mrežnjači.

Ovo se naziva binokularni vid.

A šta je kod dece?

Odmah nakon rođenja, beba ne percipira svet u boji, jer zraci padaju periferno, a ne centralno na žutu tačku. Nešto kasnije, nakon 4. nedelje, počinje da se pokazuje monokularni vid.

Binokularni vid dobijamo oko 3. meseca života.

Razvoj vida se odvija kod deteta do otprilike 6-9 godina.

Zbog toga je u ovom periodu važno otkriti ambliopiju i rešiti razrokost, da bi mozak bio u stanju da sagleda svet iz oba oka i ne bi li  „isključio”jedno oko.

Ako bi vidni centar imao dva različita obrazca, rezultat bi bio dvostruki vid.

Mi ne možemo da uočimo ambliopiju i dete ne može da je opiše. Zbog toga je neophodno pratiti razvoj i kvalitet vida kod lekara, odnosno pedijatra, a u slučaju oštećenja vida i očnog specijaliste.

Sadruge strane, razrokost je uočljiva spolja i stvara detetu značajne probleme. Pogotovo ako je u društvu gde je meta ismevanja. Ali ismevanje nije krajnji problem. Dete nije u stanju da dobije tačne informacije iz vidnog polja, što dovodi do daljih poteškoća.

Strabizam se javlja kod otprilike 4-6% dece.

Prema periodu, deli se na:

  1. urođeni i infantilni strabizam - prisutan od rođenja do 6 meseci života
  2. stečeni - javlja se između 1. i 3. godine života, najčešće od stečene ezotropije

Razrokost, zrikavost može biti očigledna (manifestna) ili skrivena (latentna, javlja se samo u nekim situacijama). Važno je što pre dijagnostikovati ovo stanje kod dece. Optimalno do 7 godina.

Razlog je rizik od uporne ambliopije, a time i trajnog oštećenja vida.

Uzroci

Koji je razlog zrikavosti? Radi se o raznovrsnim stanjima. A u nekim slučajevima se ni ne može utvrditi jasan uzrok.

Naravno, i u slučaju ove bolesti pominje se takozvano multifakrotično delovanje, u kome se susreće više faktora.

Najčešći uzroci razrokosti uključuju:

  • greške refrakcije oka - neispravljene greške
  • oči sa različitom dioptrijskom greškom
  • jednostrano oštećenje vidne oštrine (katarakta, bolest mrežnjače)
  • nerazvijeni okulomotorni mišići
  • disfunkcija okulomotornih mišića
  • druge urođene bolesti oka i orbite (anomalije veličine i oblika)
  • očne bolesti kao što su katarakta, upale
  • povrede oka i glave
  • dijabetes i druge metaboličke bolesti
  • poremećaji štitne žlezde
  • visok krvni pritisak
  • degenerativne bolesti kao što je multipla skleroza
  • bolesti mozga
  • Daunov sindrom
  • hidrocefaluscerebralna paraliza
  • moždani udar ili tromboza u oblasti vizuelnog centra oka
  • encefalitis, meningitis
  • tumor - mozga i okoline oka
  • prevremeno rođene bebe
  • oštećenje fetusa / deteta tokom porođaja, trudnoće
  • toksični efekti - botulinum toksin, alkoholizam

Evo na primer podela na uzroke okulomotornih poremećaja:

  • neurogeni poremećaji - nervni uzrok
    • poremećaji kranijalnih nerava, njihovih jezgara i puteva
    • kod drugih poremećaja mozga
    • i drugi
  • miogeni poremećaji - mišićni uzrok
    • Graves-Basedole bolest - Prekomerna proizvodnja tiroidnih hormona
    • Mijastenija gravis
    • Multipla skleroza
    • i drugi

Zrikavost kod novorođenčadi, malu decu i bebe?

Ovo stanje obično prolazi samo od sebe, u roku od nekoliko meseci bez potrebe za intervencijom i lečenjem. Dete ne može da popravi sliku sa oba oka odjednom. Njegove oči se menjaju dok izgleda, što može dovesti do toga da trči.

Međutim, ako traje duže od 6 meseci, neophodan je pregled (kod pedijatra i oftalmologa).

Bežanje oka se javlja i, na primer, u slučaju bolesti ili, nakon savladavanja, u slučaju groznice.

Navodi se da se uglavnom radi o međusobnoj disfunkciji okulomotornih mišića. Osim toga, mogući su i različiti neurogeni uzroci.

Simptomi

Manifestacije zrikavosti su svima poznate. Ovo je stanje koje je vidljivo spolja. I zato je to veliki estetski problem za čoveka. Međutim, poteškoće se ovde ne završavaju.

Kao što je već pomenuto, razrokost može biti stalna, ali i povremena, kada se javlja samo u određenim situacijama. Problem se obično javlja u detinjstvu.

Kod dece se obično može primetiti da je jedno oko fiksirano na predmet. Drugi se pomera, beži u strane, bilo na nos, gore, dole ili obrnuto, prema licu.

Naravno, stečeni oblik se može javiti i u odraslom dobu, usled različitih stanja, kako je navedeno u uzrocima. Dakle, iznenadni strabizam može biti simptom druge ozbiljne bolesti.

Oprez, iznenadna razrokost može biti znak akutne bolesti.

Promene u kretanju očiju jedna prema drugoj, kao da su se njihove ose konvergirale, ili obrnuto, kada se razilaze kada se gleda u predmet.

Primeri su tipična odstupanja koja mogu odrediti oblik ...

Ezotropija, konvergentni konkomitirajući strabizam 

Najčešći tip u detinjstvu. Oko pokazuje na nos. Ovo je manifestni tip u kome je obuka još uvek prisutna.

Oči mogu naizmenično ići u koso.

Glavni uzrok u ovom slučaju je nekorigovana refrakciona greška očiju, u smislu dalekovidosti.

Ispravljanje zahteva ispravku greške i samim tim naočare. Ovo može pomoći delimično, ali i potpuno. I tako će oči biti u paralelnom položaju bez odstupanja.

Ako naočare ne reše problem dovoljno, dodaje se hirurški zahvat.

Egzotropija / prateći divergentni strabizam

U ovom slučaju, bežanje očiju je usmereno prema gore. Ovo je manje uobičajen tip.

Odstupanje može biti isto kada se posmatra na različitim udaljenostima (bazalni divergentni strabizam), ali i različito. A razrokost utiče na jedno ili oba oka.

Razrokost jednog oka, ali i oba.

Paralitički / nekompetentni strabizam

Pokriva širok spektar uzroka, od neuroloških, preko mišićnih i slično. Odstupanje je uzrokovano poremećajem kretanja okulomotornih mišića, u pravcu oštećenog mišića.

Oko smeruje u pravcu gde je problem.

Često se radi o parezi (slabljenje) III., IV. ili VI. kranijalnog nerv.

Koji su mogući prateći simptomi?

I tako, pored estetike i psihičkog naprezanja, zrikavi ljudi se susreću sa različitim poteškoćama. One nastaju usled oštećenja vida i percepcije okoline, dubine, prostora i slično.

Na primer, zrikavo dete više puta udara u predmete okolo ili pada niz stepenice.

Poteškoće vezane sa strabizmom:

  • bežanje oka/očiju u stranu, konvergiranje („ukrštanje očiju“), bežanje, poremećaj pokreta očiju
  • poremećaj percepcije prostora, naletanje na predmete, problem sa hodanjem uz stepenice
  • dupli vid
  • naginjanje glave kada pokušavate da fiksirate pogled u jednu tačku i okretanje glave, na primer kada gledate TV
  • upadno velike oči
  • odbijanje čitanja
  • glavobolja
  • vrtoglavica
  • povraćanje
  • bol u okur
  • efrakcione greške, ponekad sa velikim dioptrijama i dioptrijskom razlikom
  • povećan umor i brže umorne oči

Diagnostika

Rana dijagnoza bolesti je od velikog značaja u zaštiti budućeg kvaliteta vida deteta. Kako zanemarivanje i nerešen trening dovodi do ambliopije.

Iz tog razloga, redovni lekarski pregledi su važni u detinjstvu. Pre svega kod lekara opšte prakse za decu i adolescente, odnosno pedijatra. U slučaju problema, i kod specijaliste, odnosno oftalmologa.

Naravno, prvobitno je važna anamneza, odnosno poteškoće koje opisuje sam čovek. Međutim, mala deca još uvek nisu u stanju da imenuju svoje probleme.

Pregled očiju uključuje, na primer:

  • strabološki pregled, na osnovu kojeg se utvrđuje oblik, položaj očiju, njihova pokretljivost (motilitet)
  • pregled oštrine vida, razna pomagala, optometar i slično
  • test kretanja očiju i devijacije
  • pregled prednjeg segmenta oka
  • pregled očne pozadine

U stečenom obliku, naročito u odraslom dobu, rade se i drugi pregledi (neurološki, CT, MRI, EEG, EMG, pregled krvi, EKG i drugi, prema udruženim poteškoćama).

Takođe je važno identifikovati rizične grupe, gde je potrebno obratiti pažnju na detaljan pregled:

  • strabizam kod roditelja
  • refrakcione greške kod roditelja
  • prisustvo ambliopije "lenjeg oka"
  • bolesti mrežnjače
  • neurološke bolesti, moždani udar, visok krvni pritisak, dijabetes
  • i drugi

Pitate: Kako ukloniti zrikavost? Pročitajte u lečenju.

Kako se leči: Razrokost

Koji je tretman za razrokost? Vežbe, operacija

Prikaži više

fpodeli na Fejsbuku

Zanimljivi izvori informacija

  • Gunton KB, Wasserman BN, DeBenedictis C (September 2015). "Strabismus". Primary Care42 (3): 393–407. 
  • Brown, Lesley (1993). The New shorter Oxford English dictionary on historical principles. Oxford: Clarendon. pp. Strabismus. ISBN 978-0-19-861271-1.
  • Satterfield D, Keltner JL, Morrison TL (August 1993). "Psychosocial aspects of strabismus study". Archives of Ophthalmology111 (8): 1100–5. 
  • Olitsky SE, Sudesh S, Graziano A, Hamblen J, Brooks SE, Shaha SH (August 1999). "The negative psychosocial impact of strabismus in adults". Journal of AAPOS3 (4): 209–11. 
  • Uretmen O, Egrilmez S, Kose S, Pamukçu K, Akkin C, Palamar M (April 2003). "Negative social bias against children with strabismus". Acta Ophthalmologica Scandinavica81 (2): 138–42.
  • Bernfeld A (1982). "[Psychological repercussions of strabismus in children]" [Psychological repercussions of strabismus in children]. Journal Français d'Ophtalmologie (in French). 5 (8–9): 523–30. PMID 7142664.
  • "Strabismus". All About Vision. Access Media Group. 
  • Tonge BJ, Lipton GL, Crawford G (March 1984). "Psychological and educational correlates of strabismus in school children". The Australian and New Zealand Journal of Psychiatry18 (1): 71–7. 
  • Mohney BG, McKenzie JA, Capo JA, Nusz KJ, Mrazek D, Diehl NN (November 2008). "Mental illness in young adults who had strabismus as children". Pediatrics122 (5): 1033–8.