Kako se leči avitaminoza? Lekovi, dodaci ishrani, dijeta

Lečenje nedostatka vitamina u organizmu, bilo da je reč o hipovitaminozi ili avitaminozi, sastoji se u snabdevanju dovoljnom količinom vitamina koji nedostaju.Glavni izvor vitamina za ljudsko telo je hrana. U normalnim okolnostima, može pokriti ukupne potrebne dnevne doze vitamina.

Doze vitamina koje su neophodne da bi se održao njihov fiziološki nivo, a samim tim i zdravlje organizma, variraju u zavisnosti od pola, starosti, fizičkog stanja ili specifičnih perioda kao što su trudnoća ili dojenje.

Referentne vrednosti za dnevni unos pojedinačnih vitamina postavlja Evropska agencija za bezbednost hrane.

Tabelarni pregled dnevnog referentnog unosa pojedinih vitamina po godinama:

Vrsta vitamina Deca i adolescenti Odrasli Trudnice Dojilje
Vitamin A  250-750 µg/dan  650-750 µg/dan  700 µg/dan  1300 µg/dan
Vitamin B1  0,1 mg/MJ  0,1 mg/MJ  0,1 mg/MJ  0,1 mg/MJ
Vitamin B2  0,4 – 1,6 mg/dan  1,6 mg/dan  1,9 mg/dan  2 mg/dan
Vitamin B3 1,6 mg/MJ  1,6 mg/MJ  1,6 mg/MJ  1,6 mg/MJ
Vitamin B5 3 – 5 mg/dan 5 mg/dan 5 mg/dan 7 mg/dan
Vitamin B6 0,3-1,7 mg/dan 1,6-1,7 mg/dan 1,8 mg/dan 1,7 mg/dan
Vitamin B7 35 µg/dan 40 µg/dan 40 µg/dan 45 µg/dan
Vitamin B9 80 – 330 µg/dan 330 µg/dan 600 µg/dan 500 µg/dan
Vitamin B12 1,5 – 4 µg/dan 4 µg/dan 4,5 µg/dan 5 µg/dan
Vitamin C 20 – 100 mg/dan 95 – 110 mg/dan 105 mg/dan 155 mg/dan
Vitamin D 10 - 15 µg/dan 15 µg/dan 15 µg/dan 15 µg/dan
Vitamin E 5 – 13 mg/dan 11 – 13 mg/dan 11 mg/dan 11 mg/dan
Vitamin K 10 – 65 µg/dan 70 µg/dan 70 µg/dan 70 µg/dan

MJ = megadžul (potrebna količina vitamina se izračunava na osnovu energetskih potreba tela)

Prvi korak ka poboljšanju stanja i simptoma povezanih sa hipovitaminozom je promena navika u ishrani.

Neophodno je obratiti pažnju na unos dovoljne količine hrane, koja treba da bude raznovrsna i uravnotežena. Izbegavajte jednoličnu ishranu i konzumaciju samo odabranih i ograničenih vrsta hrane.

Takođe je preporučljivo konzumirati svežu hranu (uglavnom voće i povrće), izbegavajući njihovu čestu termičku obradu.

U slučajevima kada hrana ne može da pokrije dnevne doze vitamina ili je potrebno njihovo pojačano snabdevanje organizma, koriste se dodaci ishrani ili lekovi.

Vitamini su dostupni u različitim farmaceutskim oblicima kao monokomponentni ili multivitaminski suplementi.

Vitamine često nalazimo i u lekovima, na primer vitamin C kao deo lekova koji se koriste za prehladu i grip, vitamin B6 u lekovima koji sadrže magnezijum za podsticanje njegove apsorpcije, itd.

Derivati vitamina A se koriste za lečenje akni ili psorijaze.

Razvijeni poremećaji ili bolesti povezane sa hipovitaminozom ili čak avitaminozom takođe zahtevaju primenu većih doza vitamina od referentnog dnevnog unosa.

U mnogim slučajevima ove bolesti zahtevaju lečenje date bolesti, a ne samo lečenje ili povećano snabdevanje vitaminima.

Ako je razlog za nedostatak vitamina u organizmu nedovoljna apsorpcija, oštećeno izlučivanje ili druga oboljenja, prvo se treba pozabaviti njima, jer povećan unos vitamina neće imati nikakav ili čak negativan efekat.

Ako je problem nedostatka vitamina povezan sa poremećajem u digestivnom traktu, za lečenje se mogu koristiti neoralni farmaceutski oblici vitamina (na primer, intravenska primena).

Ljudsko telo je u stanju da samostalno stvara neke vitamine. Reč je o vitaminu D koji se formira u koži delovanjem UV zračenja. Ovakav način stvaranja vitamina D je nedovoljan u zimskom periodu i potrebno ga je dopuniti hranom.

Intestinalna mikroflora je sposobna da proizvodi vitamin K i, u vrlo malim količinama, vitamine B5 i B7.

Ova metoda formiranja je osetljiva na promene u sastavu crevne mikroflore (na primer, zbog dejstva antibiotika).

fpodeli na Fejsbuku